Evo kako „štede“ europarlamentarci: Milijuni otišli na besmislena putovanja po egzotičnim zemljama

...........................................................................................................................................................................

2. veljače 2012. - Izvor: index.hr - Autor: A. K.

„KAO I nebrojeno mnogo puta dosad, opet se pokazalo da su zastupnici u Europskom parlamentu spremni održati propovijed o potrebi štednje svima osim sebi samima. Ove brojke pokazuju odvratnu zloupotrebu novca poreznih obveznika. Neka ih bude sram“, kazala je zastupnica euroskeptične UKIP stranke u EP-u Marta Andreasen, nakon što su otkrivene cifre koje neki zastupnici troše na poluslužbena putovanja, za kojima uopće nema potrebe.

Andreasen, bivša šefica EU računovodstva, javno je objavila skandalozne podatke nakon što je prošlog tjedna europski povjerenik za proračunsku disciplinu, Janusz Lewandowski, apelirao na zastupnike EU-a da javno objave troškove i pokažu građanima da je EU posvećena reduciranju troškova svoje administracije.

Međutim, brojke su pokazale sve samo ne to. Briselski magazin The Parlament navodi samo nekoliko primjera koji odmah upadaju u oči. Među takvima je i putovanje afričko-pacifičke parlamentarne delegacije u Kinšasu, koja je trajalo osam dana, a porezne obveznike je stajalo preko milijun eura. Točnije, 20.511 eura po glavi svakog od 50 članova delegacije. Ista delegacija sedam dana je boravila i na Tenerifama, a potrošili su 11.000 eura po glavi.

Besmislene avanture po egzotičnim zemljama su uvreda za porezne obveznike

Nekoliko je stvari koje su sporne u ovim putovanjima. Za početak, riječ je o poluslužbenim putovanjima diljem svijeta čiji je prvenstveni cilj razvijanje boljih međusobnih odnosa između zastupnika, te suradnja s drugim političkim organizacijama. "Ove avanture su uvreda za porezne obveznike. Čak i kada je financijska kriza već debelo bila u jeku 2010. godine, zastupnici su se nagrađivali sa samodopadnim i uglavnom beskorisnim delegacijskim posjetima Meksiku, Sejšelima, Kongu i sličnim egzotičnim destinacijama", kazala je Andreasen u priopćenju u kojem je otkrila prave troškove tih putovanja.

"Čak su i cijene putovanja unutar EU bile astronomske. Apartman u Ritz hotelu u Londonu košta ogromnih 540 eura za noć. Možete onda zamisliti koje je obilje dočekalo europarlamentarce u Rimu, gdje su dnevni hotelski troškovi iznosili 1,619 eura po glavi zastupnika tijekom sedmodnevnog putovanja", kaže Andreasen.

Europski parlament inače strogo krije troškove zbog straha da ne izgubi reputaciju

Nakon što je istina izašla u javnost, Lewandowski bi mogao zažaliti što je postavio pitanje o najskupljim putovanjima i ostalim troškovima. "Vrlo je važno da nastavimo demonstrirati kako se europske institucije ponašaju odgovorno s obzirom na teške ekonomske i proračunske okolnosti", kazao je Lewandowski prije nego li je stiglo izvješće koje je u startu demantiralo njegova očekivanja.

"Centralni ured Europskog parlamenta zloglasan je po svojoj zatvorenosti kada je riječ o otkrivanju svojih troškova, ponajprije zbog straha da bi to moglo narušiti reputaciju institucije. Stvarno ne znam što ih je to spopalo pa da otvoreno pitaju za stvarne troškove", zaključila je Andreasen za The Parlament.

JOŠ GLUPOSTI NA KOJE EU TROŠI NOVAC EUROPLJANA

Domaće kompanije selit će se k susjedima nakon ulaska u EU

...........................................................................................................................................................................

30. siječnja 2012. - Izvor: Večernji list - Autor: Jolanda Rak Šajn

Ulazak Hrvatske u EU i izlazak iz CEFTA-e mogli bi desetkovati domaću proizvodnju i izvoz. S ulaskom u EU domaćoj konditorskoj industriji izvoz će pasti 30%, a njihov se broj prepoloviti.

Zbog crnih predviđanja kako bi ulazak Hrvatske u EU te izlazak iz CEFTA-e mogao desetkovati domaću proizvodnju i izvoz, što bi proizvođače moglo natjerati i na preseljenje tvornica u BiH i Srbiju, predstavnici najvećih prehrambenih tvrtki odlučili su u preostalih godinu i pol zbiti redove.

"No name" u EU

Kraš, Agrokor, Adris, Podravka, Franck, Vindija, Zvečevo, Dukat, Badel 1862, Gavrilović, Pivac, Atlantic, Granolio te HGK u petak su tako pokrenuli inicijativu za što snažnijom i konkretnijom suradnjom domaćih gospodarstvenika s Vladom i resornim ministarstvima kako bi im se omogućili što kvalitetniji uvjeti za daljnji razvoj poslovanja, kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu. Nije, naime, tajna da su proizvodi hrvatskih proizvođača praktično "no name" na europskom tržištu i – makar ono imalo i 500 milijuna potrošača – neće biti konkurentni ni u bescarinskim uvjetima nakon punopravnog pridruživanja EU. Čak i sada kad na njih imamo carinu od 15 do 18 posto, iz EU godišnje uvozimo 80 posto konditorskih proizvoda (54.000 tona godišnje), a kad se 1. srpnja 2013. carina ukine, samo će uvoz čokolade, keksa... iz Europe dodatno porasti za 10 do 15.000 tona. S druge strane, od oko 50 posto ukupne proizvodnje ili 30.000 tona proizvoda koje hrvatski konditori izvezu, 80 posto završi na tržištu CEFTA-e od 25 milijuna potrošača, bescarinski ili s vrlo niskim carinama, da bi se ulaskom u EU dogovoreni kontingenti za tržišta CEFTA-e prenijeli na sve europske proizvođače, a sve ostalo bit će izloženo carinskoj zaštiti. No, iako je konditorska industrija, na čelu s interesnim udruženjem Kondinom te Krašem, s time već upoznala bivšu Vladu uz upozorenje kako će im u tim uvjetima izvoz realno pasti do 30 posto, a njihov se broj prepoloviti, što će one koji imaju proizvodnju u zemljama u regiji natjerati i na preseljenje te gašenje radnih mjesta u Hrvatskoj, država dosad nije reagirala. A vremena je sve manje, napominju proizvođači, ističući da Hrvatskoj hitno treba strategija kojom se domaćim tvrtkama, opterećenima višom cijenom “inputa”, uskoro i višim PDV-om te poslovičnim neplaćanjem, neće zaključati vrata na vlastitu tržištu te otvoriti vrata za nove globalne marke koje će u Hrvatskoj biti sve jeftinije, a priznati hrvatski brendovi na tržištima CEFTA-e, mliječni proizvodi, meso, cigarete, slatkiši..., sve skuplji.

10 mil. eura troškova

BiH je nakon Italije i Austrije najvažnije hrvatsko izvozno tržište, na kojemu smo u 2010. prodali robe za više od milijardu eura, a kako čini čak trećinu domaćeg izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, nesumnjivo je da će upravo taj sektor biti najteže pogođen ulaskom u EU. Kraš je još 2003. pod svoje okrilje vratio tvornicu keksa Mira iz Prijedora, a Franck već proširio pogon u Grudama. Slično razmišljaju i u TDR-u, čije su cigarete treći hrvatski izvozni proizvod u zemlje CEFTA-e i prvi u sektoru poljoprivrede i prehrane. U trenutku ulaska u EU bit će im, doznajemo, trostruko skuplje izvoziti u Srbiju, u Makedoniju dvostruko, u BiH će umjesto nulte carine imati 15% davanja – ukupno 10 milijuna eura novih troškova... Čeka se potez Vlade.

Subvencionirani izvoz, manje carine u SSP-u, ograničene marže i rabati...

EU je potpuno nevažno hoće li naši proizvođači prestati proizvoditi, ali smo mi životno zainteresirani da opstanemo, kaže Stipan Bilić, direktor Kondina, koji ističe da, primjerice, u konditorskoj industriji EU hrvatski konditori po broju zaposlenih imaju udjel od 1,9% (4700 radnika), u proizvodnji 0,6% (60.000 tona), a u vrijednosti proizvodnje 0,4% (200 mil. eura). Pitanje je sad, dodaje, što je državni interes – da potiče domaću proizvodnju potrebnim mjerama ili će poticati iseljenje proizvodnje.

Proizvođači tako među mjerama koje bi se mogle uvesti predlažu subvencionirani izvoz na treća tržišta, što je i praksa EU koju je RH već osjetila po pitanju sireva i sl., lobiranje u Bruxellesu da se sa Srbijom i BiH smanje carine u SSP-u, kao što se to tražilo od RH u zadnja dva proširenja EU... Bilić predlaže i da cijene domaćih sirovina ne budu skuplje od burzovnih, da se trgovini osigura kapital za plaćanja sukladno koeficijentima obrtaja gotovih roba, zabrani uvoz roba kojima je preostala trećina roka trajanja, da se propiše da su nezakonita sva davanja trgovini koja prelaze 3% maloprodajne cijene te da se uvede obvezno isticanje nabavne cijene, PDV-a, marže i rabata.

Nova prijetnja unionistice Pusić: Ako ne glasate za Europsku uniju, nema penzija!

...........................................................................................................................................................................

18. siječnja 2012. - Autor: Redakcija

„Ne bih htjela biti preokrutna, ali ako ne uđemo u Uniju, nećete dobiti mirovinu! Mogu vam ja biti antipatična, ali nemojte da vam bude antipatičan vlastiti život. O tome se radi! O glavu nam je, ljudi! Glasajte za budućnost ove zemlje!“, rekla je unionistica Pusić i ostala živa.

Nevjerojatnu prijetnju ministrica Vesna Pusić izrekla je tijekom gostovanja u programu Antene Zagreb. „Ako glasamo za neulazak u EU, taj tjedan gubimo kreditni rejting. Što znači da nismo u mogućnosti vraćati svoje dugove. Mirovine ovise o zdravoj ekonomiji. Ako ne možete vraćati dugove, rastu vam kamate. Stvari su vrlo jednostavne“, ničim izazvana rekla je unionistica Pusić i nekoliko puta ponovila defetističku tvrdnju: „Propast ćemo ovako i onako! Ako ne provedemo reforme, ako ne znamo osmisliti projekte, zakone i ne iskoristimo ovu priliku!“

Kad je već priprijetila građanima da će ostati bez penzija mogla ih je upoznati i s onim što bi se u tom slučaju dogodilo s njenom plaćom. Bi li i ona ostala bez plaće glasaju li građani protiv EU?

I ovaj primjer zorno svjedoči kako je strah od volje naroda (a i od naroda općenito) vrlo izražen u unionističkim krugovima. Jedno je, međutim, sigurno – ne uđe li Hrvatska u Uniju, i unionistica Pusić i ostatak sramotne izdajničke marionetske hrvatske oligarhije ostao bi odvojen od lukrativnih unijskih sinekura i mekih briselskih fotelja na koje su bacili svoje pohlepne okice.

Radujemo se svakoj novoj izjavi unionistice Pusić te očekujemo da nas u najskorije vrijeme obavijesti o tome hoće li nas - ne glasamo li za Europsku uniju - sljedećeg ponedjeljka pojesti vanzemaljci.

Anketa Vijeća za Hrvatsku: 57,2% građana protivi se ulasku u Europsku uniju!

...........................................................................................................................................................................

16. siječnja 2012. - Izvor: www.ne-eu.info, www.volim-hrvatsku.hr

Prema anketi koju je naručilo Vijeće za Hrvatsku – NE u EU, te o tome izdalo posebno priopćenje, većina građana Hrvatske protivi se utrpavanju naše zemlje u Europsku uniju.

Kako se navodi na stranici udruge „Volim Hrvatsku – NE u EU“, anketu je provela neovisna kanadska tvrtka Business Knowledge Corporation u razdoblju od 8. do 15. siječnja 2012. godine, telefonskim putem, na uzorku od 1942 osobe kojima je postavljeno referendumsko pitanje: „Jeste li za članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji?“ Rezultati na postavljeno pitanje su: „protiv“ 57.2%, „za“ 42.8%.

Ističe se kako su ankete koje su provođene od strane agencija plaćenih od strane Vlade Republike Hrvatske u pravilu ostavljale prostor za manipulaciju kroz relativizirana dodatna pitanja (poput: jeste li više za jednu ili drugu opciju), dok referendum ne dopušta nikakvo dodatno pitanje.

Anketa je, navodi se u nastavku priopćenja, provođena putem podjele područja prema telefonskim brojevima, u potpunosti nasumce i anonimno. Analiza prikupljenih rezultata pokazala je vrlo interesantne podatke od kojih su neki u potpunoj suprotnosti s do sada objavljivanim informacijama.

Od ukupnog broja kontaktiranih osoba, čak 802 ispitanika, što predstavlja čak 41%, nije se željelo izjasniti o pitanju. Razlog tome Vijeće nalazi u strahu u pogledu izjašnjavanja o temi za koju je poznato kako o njoj razmišljaju tzv. „političke elite“.

Na referendum, pokazalo je ovo istraživanje, ne namjerava izaći 26,8% birača, što je, kako se navodi, uobičajen broj koji se pripisuje apolitičnosti i razočaranjem s dosadašnjim načinom vođenja politike. Referendumu će pristupiti više žena nego muškaraca, a broj neodlučnih je među onima koji su se izjasnili iznimno malen.

Regionalno gledano, anketa je pokazala da su područja Slavonije, Dalmacije i Hrvatskog zagorja čvrsto protiv ulaska u EU, Zagreb i Zagrebačka okolica daju tek malu prednost ulasku, a značajniju podršku ulasku susreće se na području Primorja i Istre.

„Rezultati ankete potvrđuju ono što građani Hrvatske već dugo znaju ili osjećaju, a političke strukture i institucije Republike Hrvatske ignoriraju. Birači ne podržavaju njihovu samovoljnu politiku i od njih očekuju puno kvalitetniju i opsežniju raspravu o toj temi, prije sudbonosne odluke. Prema svim pokazateljima većina birača će zaokružiti protiv ulaska u Eu, a ostaje prostor za manipulaciju u nesređenim biračkim popisima. Od birača koji znaju svoju odluku očekuje se da izađu na referendum i zaustave samovolju političkih struktura i natjeraju ih da konačno svoj rad daju javnosti na raspolaganje“, zaključuje se u priopćenju Vijeća za Hrvatsku.

Milanović, Josipović, Pusić i Šprem na proslavi priznanja reklamirali EU

...........................................................................................................................................................................

15. siječnja 2012. - Izvor: index.hr - Autor: J. C. - Foto: Boris Kovačev / CROPIX

"OVAJ datum je važno obilježiti", kazao je Zoran Milanović na proslavi 20. obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske na Cvjetnom trgu u Zagrebu. Međutim, dao je natuknuti da bi datum održavanja referenduma o ulasku u EU mogao biti još važniji.

"Pred nama je milenijsko pitanje - za ili protiv. Iduću nedjelju moramo izaći na referendum i dokazati svoju klasu", kazao je Milanović.

"Nažalost, neke ružnije datume pamtim bolje od ovoga", kazao je Milanović, naglasivši da bi Hrvatska danas, da nije bilo Domovinskog rata, spadala u red uspješnijih europskih država.

Referendum o EU jednako važan kao referendum o nezavisnosti

"Reklamiranje" referenduma nije zaobišla ni Vesna Pusić. "Nadam se da ćemo odgovorom 'da' na referendumu o ulasku u EU zauvijek osigurati Hrvatsku i postići stabilnost i ekonomski razvoj", kazala je ministrica vanjskih poslova.

Boris Šprem, predsjednik Hrvatskog sabora, otvoreno je poručio da je odluka o ulasku u EU jednako važna kao i odluka koju su građani Hrvatske 1991. godine donijeli na referendumu o nezavisnosti.

Vrlo sličan ton imao je i govor Ive Josipovića. "Hrvatska je danas bolja zemlja nego što je bila nekad. Ali sljedeće nedjelje odlučujemo o tome hoćemo li biti još bolja država", rekao je Josipović.

Danski veleposlanik: Hrvatska će u EU imati ravnopravan položaj

Obljetnici međunarodnog priznanja Hrvatske nazočio je i danski veleposlanik u Zagrebu Eric Bo Weber. Danska je, podsjetimo, 1. siječnja 2012. godine preuzela predsjedavanje nad EU.

"Dvadeset godina je prošlo vrlo brzo. Sjećam se da sam u Hrvatskoj bio 1990. godine, još prije Vukovara", kazao je Weber dodavši da je posebno ponosan jer je Danska bila jedna od prvih zemalja koje su priznale Hrvatsku.

Ni danski ambasador nije mogao zaobići predstojeći referendum, kazavši da će se Hrvatska sigurno vrlo skoro pridružiti europskoj obitelji. "EU je projekt mira koji će Hrvatskoj osigurati prosperitet", kazao je Weber, obećavši da će Hrvatska u EU imati ravnopravan položaj.

Pusić: Ako građani odbiju EU, novi referendum za šest mjeseci!

...........................................................................................................................................................................

8. siječnja 2012. - Izvori: Hina, politika.hr, poslovni-savjetnik.com

Bude li na prvom referendumu izglasano odbijanje EU, bit će pripremljen novi referendum za šest mjeseci do godinu dana, izjavila je unionistica Vesna Pusić.

Gorljiva unionistica Pusić

Bit će onako kako građani odluče, rekla je unionistica Pusić, istaknuvši da će Europa na nas uvijek imati utjecaja, ali da je, u slučaju da građani Uniji kažu "ne", pitanje hoćemo li i mi na nju utjecati. Objasnila je da se u slučaju, da se većina građana opredijeli protiv članstva u EU, cijela stvar što se europskih procesa tiče, zaustavlja.

"Ako građani doista odbiju ulazak u EU, do ponavljanja referenduma mora proći najmanje šest mjeseci do godinu dana, no možebitno 'da' na ponovljenom referendumu ne bi jamčilo da se proces nastavlja gdje je stao, ne bi značilo ratifikaciju, jer onda europska strana odlučuje hoće li pričekati da se formira skupina zemalja iz regije koja će zajedno ući u Uniju", poručila je ministrica.

Nakon što je, zajedno s ostatkom udružene političke oligarhije, plašila građane da su protivnici Europske unije zapravo pristalice nekakve balkanske unije (koja je kao takva ionako Ustavom zabranjena, pa je ta primjedba bespredmetna) i željni nove Jugoslavije, sada je, u jeku indoktrinacijsko-propagandne kampanje između redaka podmetnula novo kukavičje jaje: odašilje poruku svima da zapravo moraju sad glasati za EU, jer ćemo u protivnom ipak ući u Uniju, ali onda sa svim zemljama "regiona". Eto, to je zapravo rekla i tako još jednom potvrdila da uopće ne može zamisliti Hrvatsku izvan Europske unije.

Unionistica Pusić je novinarima kazala da će se kampanja Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP) temeljiti na pet elemenata: dostupnosti svih službenih dokumenata, uključujući skraćenu verziju svih 35 pregovaračkih poglavlja i sažetak pristupnog ugovora na internetskoj stranici ministarstva (sad kad je zbilja prekasno da građani koji su ih konačno ugledali to sve stignu proučiti), uključenosti internetskih portala, porukama političkih dužnosnika, predsjednika, premijera, pet ministara i saborske zastupnice - unionistice Kosor u emisijama nacionalne radiotelevizije, dijeljenju brošura i aktiviranju info telefona "Halo EU" na broj 0800 622 622.

Uz nacionalne televizijske kanale u kampanju će biti uključeno i 17 lokalnih televizijskih postaja i 80 radio stanica, a nama samo ostaje nadati se da ćemo sav taj propagandni teror i preživjeti.

Oštri propisi EU: Posijecite stabla, na pašnjacima smije biti samo trava!

...........................................................................................................................................................................

8. siječnja 2012. - Izvor: Slobodna Dalmacija - Autor: Marijan Džambo

Hrvatski stočari bit će sasvim sigurno prve žrtve ulaska Hrvatske u Europsku uniju. I to prije svega oni koji danas, napasajući stoku na pašnjacima koje su uzeli na dugogodišnju koncesiju od države i iz čijeg proračuna primaju poticaje. Kad se nađu pod zajedničkom europskom kapom, većina će, nažalost, izgubiti te poticaje.

Damir Voloder na svom pašnjaku

U isto vrijeme će, recimo, njihovi kolege nizozemski stočari i dalje iz bruxelleske blagajne na svaki hektar pašnjaka uredno godišnje inkasirati sto do dvjesto eura. Da se ne radi ni o kakvim propagandnim insinuacijama euroskeptika, potvrdili su nam stočari iz Gorskog kotara Željko Mihelić i Damir Voloder.

- Nedaleko od Fužina koristim 300 hektara zemljišta od čega je 200 hektara pašnjaka gdje na otvorenom uzgajam 200 krava po sistemu krava - tele. Riječ je o ekološkoj proizvodnji gdje telad šest mjeseci sisaju, a zatim se hrane na otvorenom dok ne dostignu težinu od 120 do 150 kilograma, poslije čega idu na klanje. Godišnje tržištu moje poljoprivredno dobro isporučuje oko 150 teladi - kaže Mihelić.

Ovu poprilično uhodanu proizvodnju u idili gorskokotarskih pašnjaka nedavno je poremetila desetočlana (?!) inspekcija iz Državne agencije za plaćanja u poljoprivredi na čijem je čelu stigla jedna Poljakinja iz Bruxellesa, središta moći EU-a. - Pod rukom je nosila orto fotokartu našeg imanja. Tek što je kročila na ove prekrasne pašnjake, priupitala je: I, vi to zovete pašnjakom? A ono drveće, šumarci? Ne! Na pašnjaku ne smije biti toga, već samo trava - kazala je.

Uludo sam pokušao objasniti da poslije paše stoci upravo trebaju ti šumarci, pa i šuma gdje će pobjeći od sunca, odmoriti se, očešati. Nije se dala smesti: Šumu ćete lijepo posjeći, te od nje napraviti nadstrešnice za stoku. Pašnjak morate i ograditi. Inače, gubite poticaje, bila je neumoljiva - kaže nam Mihelić. On tvrdi da ga nije iznenadio stav bruxelleske inspektorice, jer je znao da će stići u kontrolu pa je već najveći dio pašnjaka iskrčio i sasjekao desetak tisuća kubika šume. Ništa bolje nije prošao ni susjed Damir Voloder koji za uzgoj konja koristi 50 hektara koju je dobio od općine Fužine.

- Punih 30 godina se bavim uzgojem konja. Uz punokrvne engleske, arapske konje, zatim bosansko-brdske koje čuvamo od izumiranja, u našoj ergeli imamo i pet akhasl - tekinskih konja koje smo uvezli iz Turkmenistana i Kazahstana. Riječ je o najstarijoj pasmini konja na svijetu čiji jedan pastuh stoji i po 25 tisuća eura. Dakle, radi se o već uhodanom uzgoju na ovim prelijepim pašnjacima. Nažalost, i meni je “na vrata” farme pokucala inspekcija s tom Poljakinjom.

Osobno se ponosim ovim pašnjakom koji je ranije bio oranica, a sada je djelomično obrastao šumom i mi smo od svega napravili pravi park. Međutim, takav pašnjak ne paše Bruxellesu. Želim li se baviti konjogojstvom na ovakvim pašnjacima ne mogu imati poticaje. Kad je Poljakinja vidjela moje konje kako pasu ispod bjelogorice, počela se smijati: “To morate posjeći!“ - bila je neumoljiva, kaže Voloder. Tvrdi da ga takav stav Bruxellesa nije iznenadio. Načuo je ranije nešto o tome, ali nije vjerovao da će biti toliko rigorozni i slijepi.

- Zbog toga sam pokušao dobiti definiciju pašnjaka po hrvatskim zakonima. Nažalost, nitko mi u državi to nije mogao dati jer je nemamo. Pokazalo se, zapravo, da su za sve krivi naši pregovarači koji su propustili da to definiraju za hrvatske prilike, pa bruxelleska administracija hrvatske pašnjake definiraju po nizozemskoj matrici - zemlji koja sanja o brežuljcima i brdima, ovakvoj idili koju bi platili tko zna koliko, kaže Voloder, koji se upravo priprema da svoj pašnjak pretvori u nizozemski. - Napravit ću to, ali, koliko čujem, u međuvremenu će me sustići i kazna, premda do danas nisam dobio obećane poticaje, kaže Voloder.

Europska unija i velika nevolja koja dolazi, 2011.