Ako je ulazak u EU tako dobar za Hrvatsku, zašto Vlada krije „europski Ustav“ od svojih građana ?

...........................................................................................................................................................................

17. srpnja 2011. - Autor: Damir Grund - Izvor: dnevno.hr

Prema Lisabonskom ugovoru, neformalnom ustavu EU, koji je stupio na snagu 1. prosinca 2009., Europska unija poprimila je elemente federalne države u kojoj zemlje članice gube važne dijelove svoga državnog suvereniteta. Prijevod tog zamršenog dokumenta nikada nije objavljen u Hrvatskoj.

- Potpisivanjem Lisabonskog ugovora, koji predstavlja čin ulaska zemlje u Europsku uniju, Hrvatska će izgubiti gotovo sve atribute samostalne države i s obzirom na svoje pučanstvo od svega 4,3 milijuna građana, postati će jedna od manjih provincija unutar te goleme multinacionalne države, tvrdi Marjan Bošnjak autor knjige 'EU? - Ne, hvala!'.

Prema njemu, gubitak suvereniteta članica Unije je upravo i cilj europskih stratega koji su mudro izbjegli obvezu da se putem referenduma o najvažnijem dokumentu EU izjasne sami njeni građani.

Naime, nakon što se Europska ekonomska zajednica pretvorila u Europsku uniju, novoj je državnoj tvorevini trebao i novi Ustav. Pokušaj njegovog donošenja, međutim, nije uspio jer su ga građani Francuske i Nizozemske odbacili na referendumima koji su ondje održani.

Kako su nas prevarili

- Nakon što je narod u tim zemljama rekao da ne želi takav Ustav, europski stratezi odlučili su da više neće tražiti mišljenje naroda, da više neće održavati referendume, nego da će isti cilj postići 'obilazno'. Odlučili su da će odluke o novom ustroju europske megadržave donositi političke elite, a ne narodi kojih se to izravno tiče. I tako je sastavljen Lisabonski ugovor, iznimno zamršen i gotovo nečitak dokument na dvjestotinjak stranica, koji se zapravo sastoji od izmjena i dopuna, dakle amandmana, na druga dva dokumenta. Bez ta dva izvorna dokumenta, Lisabonski ugovor je sam po sebi nečitljiv i gotovo neshvatljiv, što je i bila namjera onih koji su ga htjeli čim lakše progurati, objašnjava Bošnjak.

S obzirom na to da Lisabonski ugovor više nije nosio naziv 'Ustav' nego samo 'Ugovor', za njegovo prihvaćanje više nisu bili potrebni referendumi, nego samo odluke nacionalnih parlamenata, osim u Irskoj, po čijem se Ustavu ipak morao održati referendum.

-Nakon što su Irci na prvom referendumu odbacili Lisabonski ugovor, europski povjerenik za unutarnje tržište i bivši irski ministar financija, Charles McCreevy, javno je priznao da ni on nije pročitao čitav ugovor te da ne zna koja bi 'zdrava' osoba to učinila u svojem slobodnom vremenu. McCreevy je također priznao da bi 95 posto zemalja članica reklo 'NE' Lisabonskom ugovoru i novim institucionalnim pravilima da su mogli izaći na referendum, otkriva Bošnjak.

'Autonomna pokrajina Hrvatska'

Naime, prema Lisabonskom ugovoru, koji je stupio na snagu 1. prosinca 2009., Europska unija poprimila je elemente federalne države u kojoj zemlje članice gube važne dijelove svoga državnog suvereniteta i, u političkom smislu, postaju neka vrsta autonomne pokrajine unutar nove europske megadržave od ukupno pola milijarde građana.

- To je oblik federalnog uređenja u kojem središnja država preuzima ključne elemente koji je čine državom, a to su vanjske granice, jedinstven novac, jedinstveno tržište i vrhovna zakonodavna i politička vlast nad jasno određenim teritorijem, kaže Bošnjak.

Istovremeno se pita jesu li naši političari, koji bi htjeli Hrvatsku uvesti u zajedničku nad-državu s još 27 drugih država, uopće upoznati sa sadržajem Lisabonskog ugovora.

- A ako je hrvatska politička elita pročitala taj dokument, u što sumnjam, i razumjela ga, u što opet sumnjam, zašto hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova nije hrvatski prijevod Lisabonskog ugovora tiskalo u stotinama tisuća primjeraka i stavilo ga na prodaju u svim Narodnim novinama i svim knjižarama po Hrvatskoj?Ako oni znaju što u tom dokumentu piše, zašto ne omoguće cijelom hrvatskom narodu da to dozna, pa da sam na referendumu o ulasku u EU prosudi je li to dobro za Hrvatsku ili nije?, pita se Bošnjak.

HAZU odustao od prijevoda

Berislav Živković iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija potvrđuje da prijevod Lisabonskog ugovora na Hrvatskom jeziku još nije objavljen ali najavljuje da bi se to trebalo dogoditi do ulaska naše zemlje u EU.

- Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti pokušala je napraviti pročišćeni prijevod teksta 2009. godine. No, kako je u međuvremenu Lisabonskom ugovoru dodano mnoštvo amandmana, izmjena i dopuna nije ga imalo smisla objavljivati, jer je već tada bio zastario. U tijeku je novi konsolidirani prijevod koji je trenutno na redakturi u Vijeću Europe i koji će imati preko 600 stranica, kaže Živković.

S obzirom da je predviđeni datum ulaska Hrvatske u EU tek srpanj 2013., pitanje je neće li i on do tada već zastarjeti? No, to i ovako nije važno. Važno je, uvjeravaju nas tv spotovima vladajući,  da ćemo u EU moći i dalje prodavati sir i vrhnje, peći rakiju i imati 'kolinja'.